Kako je nastalo pivo
Pivo je alkoholno piće, koje se pravi od kvasca, hmelja, ječma i vode. Spada u najstarija pića, koje se koristilo još u starom Egiptu.
Pre nekih sedam hiljada godina, u oblasti oko Tigra i Eufrata neko je pomešao vodu i ječam i ostavio ih da stoje. Nekoliko nedelja kasnije jedan žitelj Mesopotamije je prvi okusio napitak, danas svima poznati kao pivo. Pojedini arheolozi i drugi naučnici smatraju da su u toj oblasti seljaci jos u neolitu (u mladjem kamenom dobu) gajili pšenicu, pirinač i druge žitarice od kojih su, mnogo pre nego što su počeli da mese hleb, uveliko pravili pivo. Pošto su se ubrzo pokazale blagotvorne osobine ovog pića, daleki preci čoveka potrudili su se da obezbede što bolje uslove za prinos žitarice. Tokom narednih vekova, pivo je odigralo veliku ulogu u pronalasku pluga, zaprežnih kola, sistema za navodnjavanje.
U Mesopotamiji, najstariji dokazi o pivu su sa glinenih tablica koje datiraju još od 6000. p. n. e. i potiču od Sumera. Takođe, u pesmi iz 3900. godine p. n. e. sačuvan je najstariji recept za pivo, opisujući proizvodnju piva od ječma. "Ep o Gilgamešu" takođe pominje pivo, kao piće. Ovo piće pravili su Kelti, Germani, Sloveni i Skiti. Tada se pravilo od ječma, pšenice, zobi i heljde, a stari narodi dodavali su mirođiju i med.
U tim davnim vremenima nisu samo muškarci pili pivo, radile su to i žene, ali i deca. Naravno, to nikako ne znači da su Egipćani, kao i ostali drevni narodi po ceo dan bili pijani. Pivo je tada više moglo da se uporedi s veoma zdravim hranljivim napitkom, sa veoma malim procentom alkohola. A što je jos važnije ono je služilo kao neka vrsta prirodnog antibiotika koji je bio sadržan u žitaricama od kojih se pravilo pivo. U srednjem veku proizvodnjom piva bavili su se kaluđeri. Kaluđeri su bili prvi koji su pivu pridodali hmelj - iz „medicinskih“ razloga, a i radi boljeg konzerviranja. Ono je proglašeno „hrišćanskim lekovitim napitkom“, da bi se uključilo u kaluđersku hranu, a smelo se piti i u dane posta. Nema podataka da se pivo proizvodilo u pravoslavnim manastirima.
Usavršavanje parne mašine vrlo se povoljno odrazilo na razvoj pivarstva, kao i pronalazak mašine za hlađenje. Zahvaljujući najvažnijim naučno-tehničkim dostignućima u 19. veku, stvorene su osnove za pretvaranje malih preduzeća u velike fabrike piva. Najveći proizvođači su Nemačka, Velika Britanija, SAD, zatim Češka, Belgija i Irska.
Danas je industrija piva, ogroman globalni biznis, koji se sastoji od nekoliko multinacionalnih kompanija kao i više hiljada manjih proizvođača. Najnoviji proizvod je pivo bez glutena, pošto su neki ljudi alergični na gluten, koji je prisutan kod pšenice i ječma.
U svetu se skoro svakog minuta popije šest miliona litara ovog penušavog osvežavajućeg pića.