1. januar
45. p.n.e. Stupio je na snagu novi, Julijanski kalendar, kojim je Gaj Julije Cezar, prema savetima grčkog astronoma iz Aleksandrije Sosigena, reformisao računanje vremena tako što je za početak godine odredio 1. januar umesto 1. marta. Papa Grgur XIII je reformisao taj kalendar 1582, što je najveći broj zemalja prihvatio, dok su Julijanski zadržale srpska, ruska i još neke pravoslavne crkve, a neke su prešle na Novojulijanski kalendar.
1502. Portugalski moreplovci uplovili su u zaliv Guanabara i nazvali to mesto Rio de Žaneiro (Januarska reka). Grad koji je potom nastao bio je prestonica Brazila od 1763. do 1960, kada je za glavni grad određena novoizgrađena Brazilija.
1801. Stupio je na snagu akt o ujedinjenju Velike Britanije i Irske, čime je stvoreno Ujedinjeno Kraljevstvo.
1803. Danska je zabranila uvoz robova u dansku Zapadnu Indiju i postala prva zemlja koja je zabranila ropstvo.
1823. Rođen je mađarski pesnik Šandor Petefi, jedan od vođa nacionalnog pokreta 1948. Otac mu je bio Srbin Stevan Petrović, a Šandorovo kršteno ime je Aleksandar. Smatra se najtalentovanijim i najboljim mađarskim lirskim pesnikom XIX veka. Njegova poezija je imala veliki uticaj na južnoslovenske pesnike, posebno na Đuru Jakšića i Jovana Jovanovića Zmaja. Poginuo je 1849. u bici kod Šegešvara ("Petefijeve pesme", "Apostol", "Vitez Janoš").
1863. Tokom Američkog građanskog rata predsednik SAD Abraham Linkoln potpisao je Zakon o oslobađanju robova.
1877. Britanska kraljica Viktorija I proglašena je caricom Indije.
1880. U Srbiji su uvedene obavezne metarske mere, merna jedinica za dužinu postao je metar i zvanično su prestale da važe mere poput aršina, lakta, pedlja.
1915. Rođen je srpski pisac Branko Ćopić, nastavljač tradicije seoske pripovetke srpskog realizma (Kočić, Ćorović, Veselinović). Humorista, autor rodoljubive i dečije poezije, jedan je od najplodnijih i najpopularnijih jugoslovenskih pisaca u periodu posle Drugog svetskog rata. Godine 1984. izvršio je samoubistvo. Najpoznatija dale su: "Pod Grmečem", "Doživljaji Nikoletine Bursaća", "Gluvi barut", "Osma ofanziva", "Bašta sljezove boje".
1925. Naziv glavnog grada Norveške Kristijanija (od 1674), promenjen je u Oslo.
1994. U SR Jugoslaviji rast cena dostigao je fantastičnu cifru od 315.563.558 odsto, cene su se u proseku povećavale 62 odsto dnevno, dva odsto na sat i 0,029 odsto u minuti.
1999. Zvanično je puštena u promet jedinstvena evropska valuta evro i oko 300 miliona ljudi u 11 od 15 zemalja Evropske unije dobilo je istu valutu prvi put od vremena Rimskog carstva. Grčka se, kao 12. članica, pridružila 2001, a zamena nacionalnih valuta u evro počela je 1. januara 2002.
2000. Velika Britanija je zvanično ukinula stare imperijalne mere, kao što su funta (453,59 grama) i unca (28,35 grama) i uvela evropski merni sistem.
2002. Evro je postao zvanična valuta u 12 zemalja Evropske unije. Britanija, Švedska i Danska su jedine članice EU koje su zadržale svoje nacionalne valute.